Greška
  • [sigplus] Critical error: Image gallery folder nacionalni_spomenici/bradina is expected to be a path relative to the image base folder specified in the back-end.

Print this page

Nekropola sa stećcima - Gornja Bradina

[sigplus] Critical error: Image gallery folder nacionalni_spomenici/bradina is expected to be a path relative to the image base folder specified in the back-end.

Bradina je naseljeno mjesto, smješteno pokraj ceste Konjic – Sarajevo, udaljeno od Konjica oko 11 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. U zaseoku Gornja Bradina, na 805 m n.v., evidentiran je lokalitet sa stećcima, nišanima i krstačama.

 U široj okolini Konjica, u ranije doba srednjeg vijeka, postojali su župa Neretva, dio župe Zagorja (kraj oko Bjelimića) i dio Komske župe (kraj oko Glavatičeva). Najstariji spomen župe Neretve zabilježen je u Ljetopisu popa Dukljanina. Ona se prostirala između župa Rame i Koma.

Prema Ljetopisu, osim ostalih župa, pripadala je oblasti Podgorja. U kasnom srednjem vijeku predio od rijeke Rakitnice od izvora na istoku, do rječice Trešanice na zapadu (desna pritoka rijeke Neretve, izvire ispod Ivana i Lisina) pripadao je upravnom kotaru Črešnjevo, unutar župe Neretve. Župa Neretva je u XV vijeku bila podjeljena na bosanski i hercegovački dio. Sa graničnom linijom na rijeci Neretvi. Bosanski dio se protezao do desne obale Neretve i pripadao je oblasti Kraljeve zemlje, a hercegovačkom dijelu su pripadali predjeli na lijevoj obali rijeke Neretve i bili su pod vlašću oblasnih gospodara Kosača.

Centar upravnog kotare je bio grad Črešnjevo, koji je dostigao najveći stepen razvoja u XV stoljeću. Imao je detaširano podgrađe (na teritoriji današnjeg Konjica) i carinu, jer je pored grada prolazio frekventni put iz doline Neretve. Osmanlije su zauzele područje do desne obale Neretve 1463. godine, a u XVI stoljeću se Konjic razvio u kasabu koja je dobila ime Neretva i dugo bila rijekom Neretvom razdijeljena između dva sandžaka.

Nacionalni spomenik čini nekropola sa 57 stećaka, 11 nišana i 14 krstača. Nacionalni spomenik svjedoči o dugom kontinuitetu sahranjivanja na zaštičenom lokalitetu, s obzirom da spomenik čini nekropola sa stećcima, muslimanskim nadgrobnim spomenicima u formi nišana i pravoslavnim kršćanskim nadgrobnim spomenicima u formi križa. Poseban značaj dobra čini njegova povijesna i dokumentarna čitljivost i različitost tipoloških i kronološko – stilskih osobina nadgrobnika.

Osnovni umjetnički kvalitet spomenika predstavljaju ukrasi izvedeni u visokom reljefu i udubljivanju. Od ukupno 82 spomenika, ukrašena su 4 stećka (jedan sanduk i 3 sljemenjaka) i svih 14 križeva. Motivi zastupljeni na stećcima su: urezana linija koja označava da se radi o dvojnom grobu, polumjesec, stilizirani ljiljani i udubljenje u vidu okvira, a na križevima: polujabuka, križevi u vidu reljefnog ispupčenja i udubljenja, ptica, polumjesec i zvijezde.

Stećci pripadaju vrsti položenih monolita zastupljenih u dvije forme: sanduk i sljemenjak. U južnom dijelu nekropole uočava se izdvajanje pojedinih grobova, što se očituje boljom obradom nadgrobnika, njihovom veličinom i bogatijom ukrašenošću. Orijentacija stećaka je u pravcu sjever – jug, osim tri sanduka orijentiranih u pravcu zapad – istok i druga četiri orijentirana jugozapad – sjeveroistok. Jedna skupina stećaka se nalazi u aktivnom pravoslavnom groblju gdje su primjetne i stare krstače, ali i noviji ukopi.

Natpisi na nadgrobnicima svjedoče da su rađeni koncem XIX i početkom XX stoljeća. Činjenica da su izrađeni od krečnjaka te njihov oblik i motivi reljefno izvedenih jabuka svjedoče da pravoslavno groblje postoji od XVIII stoljeća. Stari nadgrobnici izrađeni od krečnjaka u obliku križa jednostavne obrade većinom su ukrašeni motivom jabuke ili križa.

Kao i drugim krajevima Bosne i Hercegovine uz nekropole sa stećcima vezuju se kasnija kršćanska ili muslimanska groblja. Tako se na srednjovjekovno groblje sa stećcima, u južnom dijelu, nastavlja staro napušteno muslimansko groblje od kojeg je ostalo 11 nadgrobnika. Na većini grobova vidljivi su dijelovi kamenih santrača.

Istraživačke radove u smislu evidentiranja i prikupljanja podataka o stećcima vršili su Pavao Anđelić i Šefik Bešlagić, te publicirali 1975. i 1971.godine.

Konzervatorsko – restauratorski radovi nisu poduzimani.

Odlukom je naloženo Vladi Federacije osiguranje provedbe hitnih mjera zaštite koje podrazumjevaju: izradu preliminarnog snimka postojećeg stanja, arheološka istraživanja lokaliteta , te sanaciju oštećenja na spomenicima.

{gallery}nacionalni_spomenici/bradina{/gallery}