Osvrćući se na aktuelni trenutak kada je riječ o obezbjeđenju dovoljnih količina energije na svjetskom nivou dr. sci. Mirza Kušljugić, profesor emeritus na Fakultetu elektrotehnike Univerziteta u Tuzli i predsjednik RESET Centra za održivu energetsku tranziciju Sarajevo o značaju planiranja na lokalnom nivou naglašava:
“U toku 2023. godine očekuje se usvajanje integralnog Energetskog i klimatskog plana Bosne i Hercegovine kao krovnog strateškog planskog dokumenta za vođenje procesa energetske tranzicije u periodu do 2030. godine. Da bi proces energetske tranzicije bio održiv potrebno je da bude inkluzivan odnosno da u njegovoj realizaciji učestvuju lokalni akteri: institucije lokalne uprave, javna preduzeća i ustanove, mala i srednja preduzeća, poduzetnici i nadasve građani i njihove asocijacije. Dakle, održiva energetska tranzicija pored aspekta dekarbonizacije mora da uključuje i aspekte decentralizacije, demonopolizacije i demokratizacije. Uloga Gradske uprave kao inicijatora i fasilitatora procesa energetske tranzicije na lokalnom nivou je ključna. Proces energetske tranzicije na lokalnom nivou treba voditi na sistematičan način. Poželjno je formiranje Tima za energetsku tranziciju na općinskom nivou uz imenovanje Energetskog menadžera radi koordinacije cijelog procesa. Izrada Akcionog plana energetske tranzicije i planiranje inicijalnih sredstava u budžetu za pripremu i sufinansiranje projekata su početne aktivnosti. Pripremom i usvajanjem „Studije potencijala obnovljivih izvora energije i potreba za energijom Grada Konjica“lokalna uprava na sistematičan način započinje proces energetske tranzicije na lokalnom nivou. Potencijali obnovljive energije, koji su identifikovani u Studiji, ukazuju da je na području Konjica moguće dostići ciljeve klimatske neutralnosti uz pokrivanje potreba za energijom iz lokalno dostupnih obnovljivih izvora. Zato je opravdano da se usvoji vizija „Konjic klimatski neutralan grad “. Da bi ovakva vizija dobila široku društvenu podršku ključno je da lokalni akteri, prije svega građani i privreda, budu uključeni u planiranje njene realizacije i posebno u implementaciju pojedinih projekata. Samo realizacija projekata energetske tranzicije koji su bazirani na konceptu građanske energije osigurava (samo)održivost ove složene socio-ekonomske transformacije.”
Prof. dr. Vjekoslav Domljan, Rektor Sarajevske škole visoke tehnologije (SSST) govoreći o ovoj temi je naglasio:
“Pristup relativno jeftinoj energiji ključan je za funkcioniranje modernih gradova, pa tako i za Konjic, posebice u doba energetske krize koja je dovela do višestrukog povećanja cijena električne energije, do čega će, volens-nolens, morati doći i u BiH. Povećanje pristupa solarnoj energiji osiguraće energijsku diverzificiranost, veću energijsku efikasnost, tehnologijski napredak i tako povećati blagostanje. Postoji ogroman potencijal solarne energije koji se slabo iskorištava, globalno promatrano, a u FBiH napose. FBiH je jedini entitet u Europi koji u svoje zakonodavstvo nije uveo prozumjere, i to već 42 godine otkako je taj izraz prvi put upotrijebio Alvin Toffler 1980. god. Jednostavno kazano, u FBiH još uvijek nije razvijena građanska energija tj. istodobna proizvodnja i potrošnja energije od strane građana. No, očekivati je da će do sredine 2023. god. Nacrt zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije biti napokon usvojen, jer odstupanja od EU puta ne može biti. Može jedino biti odlaganja, što će se kasnije plaćati većom cijenom, a u međuvremenu izgubljenom dobiti i izgubljenim blagostanjem. Konjic se treba što bolje i što više pripremati za energijsku tranziciju koja je pred bh. vratima. A pripreme treba usmjeriti na formiranje energetskog ureda Grada (koji će raditi ono što je za općine i gradove propisao Zakon o energijskoj efikasnosti FBiH iz 2017. god), strateški investicijski fond koji bi podupirao proizvodnju, skladištenje i distribuciju energije iz obnovljivih izvora kao i upotrebu energetski štedne tehnologije, podršku formiranju energetskih zadruga i zajednica obnovljivih izvora energije, podršku formiranju i djelovanju ESCO modela i sl. Jednostavno kazano, Konjic treba postati solarni grad tj. proizvoditi onoliko energije iz obnovljivih izvora koliko mu električne energije treba, i postati energetska tj. osigurati da građani upravljaju procesima proizvodnje i potrošnje energije i tim putem priključiti se udruzi od nekoliko stotina energetskih gradova iz 30-tak zemalja, među kojima nema ni jednog iz BiH, a ima, primjerice gradova. poput Ivanić-Grada, Križevaca i Velike Gorice.”
Armin Đuliman, nezavisni stručnjak za energiju o značaju same Studije potencijala obnovljivih izvora energije Grada Konjica je kazao:
“Strateško opredjeljene razvoja jedne lokalne zajednice, u nikad kompleksnijem geopolitičkom, finansijskom i privrednom okruženju, se može temeljiti samo na korektno prikupljenim i obrađenim temeljnim podacima o resursima sa kojima sama zajednica raspolaže. U tom svjetlu vidim naručivanje i izradu "Studije potencijala obnovljivih izvora energije i potreba za energijom Grada Konjica". Naručivanje ove Studije, kojom je obrađeno trenutno stanje potrošnje energije na području grada Konjica i energenti koji se trenutno koriste, te temeljita analiza potencijala korištenja OIE na teriotoriji grada, hvale je vrijedan potez, čime se ne mogu pohvaliti ostale lokalne zajednice u BiH. Iskreno se nadam da je ovaj pionirski iskorak aktuelne Gradske uprave Konjic, samo prvi korak u sagledavanju svojih mogućnosti da Grad Konjic uđe u proces planiranja sopstvene proizvodnje dovoljnih količina energije. Najlakši i najbrži put je iskoristiti novi zakonski okvir sektora energije koji omogućuje lokalnoj zajednici, kako mentorsku tako i aktivnu ulogu u razvoju građanske energije. S tim u vezi ohrabrujem nadležne u Gradskoj upravi Konjic da nastave sa ovim izazovnim procesom, jer će benefite razvoja građanske energije, koja se gotovo isključivo temelji na OIE, veoma brzo osjetiti i privreda i građani ali i budžet samog Grada Konjica.”
